DAC - vladar novih dana

 

Digitalna tehnologija se uvukla u tonske studije prije nego smo to mi audiofili uopće shvatili. Naravno, čuli smo najave novih mogućnosti, obećanja o novom, idealnom zvuku, o novom mediju koji će se pojaviti i riješiti sve mane i probleme stare vinilne tehnologije. Sjećam se da sam počeo primjećivati natpis "digital" na gramofonskim pločama koje sam kupovao, u tim prvim kontaktima očekivao sam puno a dobivao malo ili nimalo. No nakon nekog vremena su digitalne ploče počele zvučati dobro, neke čak odlično, i znam da sam kasnije rado kupovao Hungarotone i Melodije s digitalnim prefiksom. 

Za reproduktivni audio istinska digitalna era je počela s pojavom CD-plejera. I tu smo imali velika očekivanja i još veće nade. Dobro se sjećamo zvuka prvih CD-plejera, nismo bili baš oduševljeni, no s vremenom se to počelo popravljati.  U jednom trenu to je zazvučalo dovoljno dobro da neki među nama odluče raskrstiti s prastarom tehnologijom i prihvate novo kao svoju novu religiju. Nema u tome ništa loše, bilo je dobro zvučećih sistema s CD-plejerom kao front-endom, no ljudsko htijenje za boljim počelo je tražiti načine da se CD-plejer riješi svojih zvukovnih ograničenja. Logičan korak je bio razdvajanje digitalno-analognog pretvarača od CD-transporta, i tog je časa rođen DAC kao samostalna audio komponenta.

                                         Prvi Sound Carrier DAC, u proizvodnji 2018 - 2019.

Zvukovni napredak je bio tu naprosto odmah. Pokazalo se da je CD-plejer, nadograđen novim vanjskim DAC-om, u zvukovnom smislu napredovao, i našao se iznad zvukovne razine samog sebe kao integrirane komponente. Pojavili su se i CD-transporti, i otvorili novu eru u kojoj su  vladari digitalnog front-enda postale kombinacije transport - DAC, a ne više integrirani CD-plejeri. I sam DAC je prolazio kroz svoj ubrzani razvoj.  Proizvođači hi-fi opreme su uočili slobodan prostor nastao pojavom DAC-a  kao nove audio komponente, usmjerivši razvoj u taj vrli novi svijet, i kao rezultat su se pojavili novi DAC-ovi sve boljeg zvuka. Tu se pokazao na djelu paradoks s kojim  je malo tko računao. Mada je DAC po svojoj definiciji komponenta digitalnog ustroja, najveći zvukovni napredak je ostvaren razvojem njegove analogne sekcije i napajanja. I opet su se elektronke u analognim sekcijama pokazale kao najbolji izbor. 

                                                  DAC Tube, u proizvodnji 2019 - 2024.

Ubrzo se shvatilo da "red book" format nameće ograničenje razvoju digitalnog audija. Tražilo se i našlo novo rješenje, i nastao je high-definition  (ili high-resolution) audio. HD audio je postao novi termin koji opisuje audio datoteke s frekvencijom uzorkovanja većom od 44,1 kHz i većom dužinom kodne riječi od dotadašnjih 16 bita. Nove brojke su bile 96 kHz, 192 kHz i 24 bita. Više nije dolazilo u obzir prebacivanje na fizički medij, i rođeno je nešto novo i dotad nepoznato. Kompjuterski audio, a nešto kasnije i HD-streaming, su prvi put u povijesti audija omogućili masovno slušanje digitalnih visokorazlučivih master zapisa. Još jedan korak dalje je DSD-format, kojeg ne mali broj audiofila smatra superiornim audioformatom današnjice. To je 1-bitna tehnologija koja koristi donedavno nevjerojatne frekvencije uzorkovanja od početnog DSD 64 sa 2,8224 MHz, do DSD 512 sa 22,5792 MHz, uz svakodnevno sve veći katalog dostupnih izdanja. I desilo se neminovno. Ono što nije uspjelo CD-plejeru, uspjelo je kompjuteru: dobri stari gramofon je (ipak) skinut s trona. Front-end je doživio svoju najznačajniju transformaciju u povijesti.

DAC Tube2, novi model, izrađen u siječnju 2025.

U novonastalim okolnostima DAC se našao pred vrlo teškom zadaćom. Morao je smoći snage odgovoriti na nove zahtjeve koji su postavili novi standardi današnjice. U digitalnom audiju postoji jedna velika istina, a to je da digitalna datoteka zvuči najbolje ako se što manje petlja po njoj, najbolje nimalo. Bez obzira bio format PCM ili DSD, o kojoj god da se frekvenciji uzorkovanja ili n-bitnoj tehnologiji radi, DAC mora moći nativno reproducirati privedenu glazbenu datoteku. Bez ikakve pretvorbe i bez pardona. Naravno da nije trebalo dugo čekati, danas DAC-ovi bez problema reproduciraju PCM do 32-bita 768 kHz, te nativno DSD 512. Dodatni zahtjev postavljen pred DAC je bila i povezivost, pa su se počeli pojavljivati DAC-ovi koji imaju koaksijalni (S/PDIF), optički, USB, I2S, te bluetooth ulaz. Već prema željama i potrebama. 

DAC je uspio postati nezaobilazna, možda čak i glavna audio komponenta današnjice. U svom kratkom životu uspio je odrasti i u svojoj formiranoj, zreloj dobi  nametnuti se kao novi lider. Front-end je nakon dugo godina spokoja doživio revolucionarnu promjenu. Digitalni master zapis i kompjuterski audio su omogućili da snimljenoj glazbi budemo  bliže nego ikad. Danas, u toplini našeg doma, možemo čuti praktički isto ono što čuje i snimatelj ili producent u tonskom studiju. U istoj kvaliteti. Konačno.