Njezino veličanstvo elektronka
Valves. Tubes. Röhren. Lampe. Cijevi. Elektronske cijevi. Tako mnogo naziva za istu stvar. U hrvatskom jeziku ispravan naziv je elektronka. U audiofilskom žargonu najčešće se koriste nazivi lampe i cijevi, kao i termini cijevna pojačala i lampaška pojačala, dajući temi prepoznatljivost, jer kad kažete da slušate na lampe svi znaju o čemu se radi.
Pojačala, pretpojačala i svi ostali audiouređaji bave se obradom električkog audiosignala. U svom je izvornom obliku, netom snimljen mikrofonom, vrlo male amplitude, te je potpuno nepodesan za bilo kakvu praktičnu upotrebu. Ono osnovno što audiouređaji čine je pojačanje tog signala, bilo u obliku naponskog pojačanja, ili u obliku pojačanja snage da bi se time mogao pobuditi zvučnik. Za svoju zadaću potrebni su im aktivni elektronički elementi koji vrše pojačanje signala. Dvije su vrste aktivnih elemenata, jedni su elektronke a drugi tranzistori. S elektronkama je sve i počelo, praktički od onog trena kad je američki izumitelj Lee de Forest 1906. godine izumio prvu elektronku, triodu. I eto ih i danas, popularnije nego ikad, kako gordo i ponosno vrše svoju zadaću i u 21. stoljeću.
ECC 82 i ECC 83
Tranzistor je konstruiran 1947. godine, no ipak je trebalo riješiti dosta tehnoloških problema tako da je primjena u praksi došla dosta kasnije. No bilo kako bilo, već se 60-ih godina sreću tranzistorski uređaji. U 70-ima je došlo da nagle popularnosti i uzleta tranzistorske tehnologije, te su elektronke bile potisnute u drugi plan.
Kad govorimo o prisutnosti i popularnosti elektronki danas, može se reći da su imale svojevrsni come back. No ne radi se tu o nekakvom retro-pokretu, jer nikad nisu u potpunosti ni nestale iz audija. Nešto im se mora priznati, glavni razlog zašto su još uvijek tu su što prokleto dobro zvuče. Činjenica je da su najbolje audiosnimke napravljene na opremi koja se koristi elektronkama, da spomenem samo čuvene Neumann mikrofone i Studer magnetofone. I pri reprodukciji je isto, najbolje zvučeći audiouređaji današnjice uspješno koriste elektronke.
U prilog tvrdnji o dobrom zvuku elektronki govori i termin cijevni zvuk, često korišten u žargonu. Elektronke imaju svoj kolorit, no ni tu ne postoji jedna jedina jednoznačna istina. Svakako se razlikuje zvuk trioda od zvuka pentoda, a još su veće zvukovne razlike između raznih ustroja pojačala s elektronkama. Jednotaktna (single-ended) i protutaktna (push-pull) pojačala mogu biti s triodama ili pentodama, a postoji još i ultralinearni ustroj koji nudi zvuk blizak triodi, uz efikasnost pentoda. Sve od nabrojenog ima svoj prepoznatljivi zvukovni karakter, i dobro da je tako jer nam se time nudi izbor da si odaberemo što je nama pojedincima srcu najbliže.
Danas su najveći svjetski proizvođači elektronki Kinezi i Rusi. Otprilike 2019. je prestala s radom kineska tvornica Shuguang. Prvo je trebala biti preseljena na novu lokaciju, no to se zakompliciralo oko dozvola pa to nije nikad zaživjelo. To je poremetilo situaciju na tržištu elektronki, i još je tome dodatno pridonijela pandemija Covida 19, a u zadnje vrijeme se osjeća manje prisustvo ruskih elektronki zbog embarga koji ima Rusija. Jedno vrijeme se situaciju na tržištu elektronki smatralo dramatičnom, no to se ipak popravlja. Kapital očito ima svoje zakonitosti bez obzira na otegotne okolnosti, i tako roba tko zna kojim kanalima ipak stiže na tržište.
Primjedbe
Objavi komentar